Multiple skleroza je hronično, nepredvidljivo i često progresivno neurološko oboljenje koji izaziva poremećaj u prenosu "poruka" iz centralnog nervnog sistema. Ova bolest je neprdvidiva i može da se povuče posle prvih simptoma i da se nakon odeðenog perioda ponovo javi.

Iako je nauka mnogo učinila na polju dijagnostike ipak se o uzrocima ove bolesti i dalje malo zna. Ono što se zna je da multiple skleroza nije posledica samo nezdravog načina života, već da genetika i životna sredina itekako mogu uticati na pojavu bolesti.

Simptomi oboljenja zavise od mesta na kome je oštećenje nastalo i razlikuju se od osobe do osobe, a u nekim slučajevima simptomi nisu specifični za multiple sklerozu, što otežava njeno otkrivanje.

Najčešći simptomi su umor, otežan hod, problemi sa održavanjem ravnoteže, slabost ili paraliza udova, zamućen vid, nejasan govor kao i teškoće sa koncentracijom i pamćenjem. Kod nekih obolelih nastaje poremećaj kontrole pražnjenja bešike i debelog creva, a kod nekih poremećaj seksualne funkcije.

Ova bolest može da se javi u bilo kom dobu starosti. Po nekim statistikama najčešće se javlja izmeðu 20 i 40 godine. Žene češće oboljevaju od muškaraca.

Ako se magnetnom rezonancom i pregledom lumbalne punkcije utvrde oštećenja na mozgu ili kičmenoj moždini terapijom, danas se samo može zaustaviti dalje propadanje nervnih ćelija i usporavanje napredovanja bolesti.




Komentari