Pre pedesetak godina umesto reči "stres" koristila se reč - nespokoj, uznemirenost. Kasnije je stres postao najčešći psihološki fenomen i uzrok za zdravstvene probleme bilo koje vrste. Smatra se da je oko 80 procenata odlazaka psihijatru, u Americi, uzrokovano tegobama u vezi sa stresom.


Neka istraživanja ukazuju da naša sposobnost da preduzmemo akciju i nešto uradimo povodom stresa zaparavo poboljšava naše zdravlje i daje nam snagu da se odupremo bolestima, a i jača naš imuni sistem; Suprotno - postoje dokazi koji ukazuju na to da kada nismo u mogućnosti da sprečimo stres već mu se predamo postajemo skloniji bolestima.


Ukoliko se ne leči loš stres može da destabilizuje veze, oduzme radost u porodičnom životu i uništi najdragocenija prijateljstva, ograničava nas, čini da se loše osećamo, prenosi se na nove konflikte i probleme, prouzrokuje pesimizam. Može da vam poslovni život učini neprijatnim ili čak nemogućim. Ponekad može da utiče na to da se razbolimo. Loš stres može i život skratiti.


Ali postoji i dobar stres. Ponekad je nervoza i napetost pre nekog važnog dogaðaja neprijatna, ali ona može biti podsticaj da nastupite na visokom nivou.Dok ste bili pod pitiskom da privedete kraju neki važan projekat na poslu, nešto se preokrenulo i izgledalo j kao da se zadatak završio sam od sebe. Možda niste shavatili da je taj neverovatni osećaj zapravo pozitivan stres.


Ako zastanete i razmislite o svom životu shvatićete da je i vama dobar stes pomogao da uradite neke stvari, postignete više ili unesete više radosti u sopstveno življenje.
Bez dobrog stresa nikad ne bismo mogli da doðemo do nekih većih dostignuća ili zadovoljstava koja mogu naše živote da učine izuzetnim. Nikada ne bismo se oženili, postali roditelji, započli sopstveni posao, postigli uspeh na poslu, plivali, vozili, pobeðivali u sportu...Dobar stes spaja ljude, daje samopouzdanje, širi optimizam.
Dobri stresovi kada jednom odu ostavljaju za sobom dobra osećanja, uče nas kako da sazrevamo kao ličnosti, poboljšavaju odnose sa drugim ljudima.


Prihvatanjem da dobar stres postoji dolazimo do mogućnosti da sa puno samopouzdanja napredujemo na mnogim poljima našeg života koje smo ranije smatrali stresnim.


Naučite kako da radite sa dobrim stresom, živite bez lošeg. Leptirići u stomaku koji mogu da se pojave kada krenete da učinite nešto značajno i siguran su pokazatelj da se suočavate sa dobrim stresom. Kada se naðete u situaciji da burno reagujete na novi stres (ubrzava se disanje, puls i osećate kako vam krv juri u glavu) zastanite za trenutak i zapitajte se da li se na pravi način odnosite prema dogaðaju i da li neracionalno reagujete. Morate biti sami čuvari svojih emocija, odnosno samoposmatrač koji procenjuje nadolazeće stresove i utvrðuje koji su stvarno ozbiljni a koji ne spadaju u tu kategoriju (recimo poslali ste dete u kupovinu neke namirnice a ono donelo nešto drugo, zapitajte se vredi li to velikog nerviranja).


Podsetite se da naizgled ozbiljni dogaðaji predstavljaju nove mogućnosti. Okolnosti koje nas teraju da idemo van naših planova zapravo spadaju u dobre stresove. Kad to shvatite ovladaćete nadolazećim stresovima i živećete kvalitetnije.
Odložite sve stresove koji vas opsedaju na jedan dan i rezultat će biti spoznaja da imamo mnogo veću kontrolu nad stresovima. Kada svesno naučimo da kontrolišemo našu reakciju na stres olakšaćemo sebi. Zato kad se pojavi strah da bi nešto moglo da krene naopako, strah od nervoze koja će vas onemogućiti da se pokažete u najboljen svetlu, opsesivni strah da nećete moći da se smirite onda napravite listu svih visoko stresnih situacija pa usmerite pažnju na osolobaðanje dobrog stresa koji se pojavljuje kada ste u takvim situacijama. Identifikujte aktivnosti koje izazivaju nelagodu u vašem životu. Vežbajte ono čega se plašite ili ono što vas očekuje a izaziva nespokoj kod vas. Kada smanjite negativno dejstvo stresa koje se javlja s takvim aktivnostima, naučićete da oslobodite dobar stres.


Dobar stres je sastavni deo ispunjenog života koji nam donosi nova dostignuća i sreću.




Komentari