Trovanje hranom je česta pojava leti, a oboljevanju su posebno podložna mala deca, trudnice, stariji ljudi kao i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom; Nastaje unošenjem u organizam zagaðene ili pokvarene hrane.

Hrana je najčešće neispravna zbog nepravilnog rukovanja, nedovoljnog kuvanja ili lošeg skladištenja hrane.
Širenje mikroorganizama moguće je sprečiti higijenskom pripremom namirnica, održavanjem čistoće površina za pripremu namirnica, kao i ličnom higijenom, pravilnom termičkom obradom hrane, čuvanjem namirnica na odgovarajućoj temperaturi i sprečavanjem kontakta mikroorganizama sa hranom.

Čuvanje hrane posebno u letnjim mesecima je od velike važnosti za održavanje njene biohemijske ispravnosti. Hranu treba skladištiti tako da sirove namirnice ne dolaze u dodir sa gotovom hranom jer se mogu zagaditi. Vreme čuvanja namirnica je različito. Sveža jaja se mogu održati dve sedmice, a skuvana najviše nedelju dana. Majonez najduže 20 dana a umaci na bazi pavlake do 5 dana. Suhomesnati prozvodi u otvorenom pakovanju moraju se upotrebiti do sedam dana a u neotvorenom pakovanju do 20 dana.
Vodite računa da u frižideru, sirove namirnice budu ispod gotove, već pripremljene hrane.
Vrlo je važna higijena. Radnu površinu treba očistiti pre ponovnog pripremanja hrane. Kuvanjem ili pečenjem uspešno se eliminiše većina mikroorganizama. Hrana se mora dovoljno dugo termički obraðivati. Jelo servirati osmah po pripremi, jer je na sobnoj temperaturi izloženo dejstvu štetnih mikroorganizama. Skuvana hrana čuva se u frižideru, a u letnjim mesecima podgreva se samo jednom.Hrana koja je predugo ostavljena na sobnoj temperaturi je idealna podloga za razvoj bakterija i toksina. Zato ako se dvoumite oko toga da li je hrana ispravna u bilo kom pogledu odmah je bacite pre nego je probate.
Česti uzrok kvarenja namirnica je i visoka temperatura koja pokreće niz hemijskih i bioloških procesa u namirnicama. U lako kvarljive namirnice spadaju mlečne preraðevine, mleveno meso, jaja, sosovi i prelivi na bazi majoneza, krem sira i pavlake. I voda može biti zagaðena mikroorganizmima.
Nedovoljno kuvano meso može i dalje imati štetne mikroorganizme. Zato je važno proveriti boju mesa u unutrašnjosti i da li su sokovi posle termičke obrade krvavi.

Glavni izazivači trovanja su patogeni mikroorganizmi bakterije iz porodice slamonele kao i trovanja bakterijom ešerihijom koli. Najreða, ali i najopasnija trovanja izazvana su bakterijom botulinus koja se nalazi u konzerviranoj hrani, a prepoznaje se po ispupčenju na konzervi.

Druga vrsta izazivača trovanja hranom su otrovne biohemijske namirnice koje u hranu dospevaju usled neodgovarajuće pripreme. Česta zabluda u vezi sa kvarenjem hrane je da se takve namirnice prepoznaju po mirisu, izgledu, boji; To je netačno jer takve promene nastaju posle dužeg delovanja.
Leti se ne preporučuje kupovina hrane na otvorenim tezgama na pijaci, već isključivo u marketima i prodavnicama sa velikim prometom, gde roba ne stoji dugo a čuva se u rashladnim vitrinama i frižiderima.

Trovanjem hranom mogu nastati i teži oblici bolesti pa čak i smrt, posebno kod najmlaðih ili starijih ljudi.

Ako patogeni organizmi dospeju u creva ili preko njih u organizam, telo se bori da ih izbaci, pa se javljaju hladan znoj, proliv, povraćanje a sve to je praćeno drhtavicom i temperaturom. Ukoliko ste sigurni da ste pojeli pokvarenu hranu uzmite odmah sredstvo za povraćanje, jer ćete tako smanjiti negativno dejstvo štetnih agenasa. Pojedine bakterije su izuzetno opasne pa je pomoć lekara neophodna. Učestali proliv i povraćanje mogu dovesti do dehidratacije organizma, pa zato treba unositi dovoljno tečnosti u vidu čajeva, sokova i mlake supe.




Komentari