Insomnija je poremećaj sna. Osoba koja pati od insomnije se često budi i ne može ponovo da zaspi ili ne može uopšte da zaspi.
Istraživanja pokazuju da oko 20 % Ijudi pati od hronične nesanice, a čak 40% žena i 30% muškaraca, ima bar povremeno probleme sa spavanjem. Tegobe se odnose na teškoće sa uspavljivanjem, na učestalo buðenje tokom noći, isprekidano spavanje ili na rano jutarnje buðenje uz nemogućnost da se ponovo zaspi (ovo je naročito izraženo kod starijih osoba). Meðutim, normalna posledica starenja je „lakši“ i kraći san.
Ako vam je potrebno više od 30 minuta za uspavljivanje i budni ste tokom noći duže od 30 minuta može se reći da patite od nesanice.
Zbog lošeg kvaliteta sna i neispavanosti može doći do poteškoća u dnevnom funkcionisanju. Tako da se mogu javiti umor, pospanost, teškoće u koncentraciji. Nekim osobama je potrebna stručna pomoć. U većini slučajeva neophodno je obraćanje psihijatru, koji će odrediti najbolje terapijsko sredstvo (razne sedative, hipnotike ili trankilizere); On će odrediti i koliko dugo ih treba uzimati.
Na sreću nekim osobama je potrebna samo edukacija i korekcija pogrešnih koncepcija o snu, njegovoj važnosti za ljudski organizam, neophodnoj dužini sna...

Veoma je važno identifikovati uzroke nesanice. Insomnija može biti posledica stresa, indikacija na lekove, emotivne rastrojenosti, nekog psihičkog ili fizičkog oboljenja, alergije ili loše navike spavanja. Kao što to mogu biti razne organske bolesti, kao uroðene srčane mane, parkinsonova bolest, šećerna bolest, povišen krvni pritisak, oboljenje bubrega i jetre, crevni paraziti i razni bolni sindromi. Mentalna oboljenja takoðe često dovode do nesanice (insomnije) kao što su šizofrenija, opsesivna neuroza, anksioznost i depresija.
Stil života i odreðene navike mogu dovosti do nesanice. Neki ljudi imaju naviku da preko dana malo dremaju, drugi se bave intenzivnim fizičkim ili psihičkim aktivnostima neposredno pred odlazak u krevet, a neki iako su primetili da im smetaju kofein, nikotin ili alkohol vole da pred spavanje popiju čašicu pića ili popuše cigaretu; Ali, dok nekima remete san drugima ove navike ne smetaju.
Isto tako intenzivno razmišljanje kao i prisećanje na neprijatne dogaðaje, preispitivanje sopstvenih grešaka može dovesti do nesanice. Ponekad je nesanica simptom emotivnih problema sa kojima osoba izbegava suočavanje. Nezadovoljstvo načinom života ili izbegavanje suočavanja sa problemima takoðe mogu dovesti do nesanice.

Oslobodite se nesanice tako što ćete:
Uzeti topli napitak pre odlaska na spavanje, jer on može pomoći da brže utonete u san. Dobar je čaj od nane ili iglica jele zaslaðen medom.
Idite na spavanje samo ako ste zaista umorni i pospani. Pritom je najbolje da to bude neko ustaljeno vreme.
Nikada ne koristite krevet za bilo šta drugo osim za spavanje, jer krevet nije mesto za čitanje, gledanje TV-a, telefoniranje...
Ustajte u isto vreme svakog jutra i ne spavajte preko dana.
Nekoliko sati pre odlaska na spavanje ne pijte alkoholna ili gazirana pića (koja često sadrže kofein) ne pijte ni kafu. Takoðe, ne pušite nekoliko sati pre odlaska u krevet.
Pre spavanja dovoljna je kratka šetnja, uveče treba izbegavati naporne vežbe.
Pre odlaska u krevet postepeno smanjujte nivo svojih aktivnosti. Radite ono što će vas relaksirati i opustiti.
Spavaća soba bi trebalo da bude mračna i tiha tokom noći. Zaklonite sve izvore svetla roletnom, recimo svetleće reklame, koji će vam možda tokom noći zasmetati.
Možda će vam prijati neka tiha muzika na radiju podešenom da se sam ugasi posle nekog vremena.
Po mogućnosti u sobi za spavanje obezbedite prijatnu temperaturu koja ne bi trebalo da prelazi 24 stepena C.
Ne idite u krevet gladni. Nego nešto lako prezalogajite, ili popijte čašu toplog mleka.
Održavajte rutinu jer pomeranje ritma spavanja, recimo tokom vikenda, može se nepovoljno odraziti na sledeće dane.
Proverite i starost dušeka na kome spavate, jer posle 10 godina upotrebe, dušek morate promeniti.
Dobrodošle su tople kupke u večernjim satima, a izbegavajte intelektualne aktivnosti u večernjim satima, rano ustajanje i rano odlaženje u krevet.

Ako i pored svega ne možete zaspati u roku od 20-30 minuta, ustanite i preðite u drugu sobu. Nemojte provoditi vreme buljeći u tavanicu i razmišljajući kako ne možete zaspati. Ustanite i zabavite se nekom smirujućom aktivnošću sve dok ne budete pospani. Onda se vratite u krevet.
Isto važi i ako se probudite usred noći, a ne uspavate se ponovo u roku od 10 minuta. Ako je potrebno, ovo možete ponavljati onoliko puta koliko je to neophodno.




Komentari