Sa prvim hladnim danima javljaju se već poznate boljke kao što je grip - jedno od najčešćih zimskih oboljenja. Virus gripa ima jaku sposobnost da menja svoju graðu tako da imunitet stečen u toku predhodnih epidemija ne štiti od bolesti koju će izazvati sledeći virus. Te promene mogu biti manje i veće. Kada doðe do bitne promene graðe virusa onda se javljaju epidemije koje mogu da imaju dramatične razmere i postanu Pandemije, kao što je bila „Španska groznica“ koja je u periodu od 1918 godine do 1920 godine, odnela oko 20 miliona života u svetu.
Grip je akutna, virusna, respiratorna, sezonska i epidemijska bolest.
Počinje naglo (akutno), a izazivaju je virusi grupe A i B. Ima buran početak sa glavoboljom, temperaturom, jezom, bolovima u mišićima i opštom slabošću.
Grip je respiratorna bolest jer prvo napada disajne organe, a prenosi se kapljičnom infekcijom tj. kašljem i kijanjem.
Grip je sezonska bolest. U Srbiji se javlja krajem zime, odnosno od februara do marta. Mada epidemija zna da bukne i izmeðu decembra i februara.
Grip istovremeno napada veliki broj ljudi i naglo se širi sa osobe na osobu, pa je zato epidemijska bolest.
Simptomi gripa su: Visoka temperatura (često znatno viša kod male dece), zatim kašalj, curenje iz nosa, glavobolja, bolovi u mišićima, iscrpljenost i istovremeno veliki broj obolelih osoba u okolini.
Smatra se da je to laka bolest, većina ljudi se oporavi za jednu do dve nedelje, ali ozbiljne komplikacije mogu da se razviju kod osoba koje imaju neku hroničnu bolest kao što su: astma, srčana oboljenja, dijabetes i sl., naročito kod starijih osoba. Zabeleženi su čak i smrtonosni ishodi nastali usled komplikacija gripa.
Ono što nije grip to su: Bakterijsko zapaljenje grla, obična prehlada i bilo koja druga virusna respiratorna infekcija, koje su inače česte kod nas u jesen i zimu.Kao što je rečeno grip izazivaju virusi gripa A i B. Virus gripa tipa A prenosi se na ptičje vrste kao i na čoveka. On je odgovoran za velike svetske epidemije.
Virus B napada samo čoveka i takoðe izaziva epidemije, ali manjih razmera.
Kako grip može da se leči? Virusne bolesti ne mogu se lečiti antibioticima. Obolela osoba od gripa treba da se odmara što više. Tada treba lečiti simptome i eventualne komplikacije.
Ipak, najbolje je sprečiti bolest vakcinacijom, a to pogotovo važi za osobe koje imaju visok rizik da se razviju ozbiljne komplikacije, kao što su starije osobe i osobe obolele od hroničnih bolesti, zatim osobe u kolektivnim centrima i osobe u skučenom smeštaju sa većim brojem ljudi.
Najpogodniji mesec za zaštitu, tj. vakcinaciju protiv gripa je novembar.
Ishrana igra važnu ulogu u zimskim pripremama protiv gripa. Kao prevenciju najbolje je unositi u organizam voće, povrće, ribu i maslinovo ulje.
Najbogatije riznice vitamina C, koji je zakleti neprijatelj virusa i bakterija, su kivi i paprike, a ima ga i u južnom voću, bundevi, brokoliju i soku od paradajza.
Kesten je visoko energetski plod i pravi je rudnik mineralnih soli dragocenih za nervni sistem (fosfor), kao i za mišićni sistem (kalijum). On je i eliksir za anemične. A uklanja umor i stres. Kesten je zaštita protiv svih bolesti.
Sočivo, leblebije i pasulj ne smeju da izostanu sa trpeze, jer su mahunarke pune cinka, minerala koji ubrzava odbrambenu reakciju organizma. Spanać i šaragrepa su odlični izvori betakarotena., biljnog antioksidanta koji sprečava infekcije. Spanać sadrži grožðe, a najbolje ga je jesti u sirovom stanju i začiniti ga sokom od limuna, jer vitamin C iz agruma olakšava asimilaciju gvožða. Šargarepu treba jesti kuvanu, jer je creva u takvom stanju brže apsorbuju.
Grožðe je moćni antioksinadt, sredstvo za detoksikaciju organizma i "energetska" bomba koja povećava fizičku otpornost. Grožðe sadrži gvožðe koje je važno za prenos kiseonika od pluća do raznih tkiva. Zatim, u grožðu ima kalcijuma i fosfora koji su neophodni za zdravlje zuba i kostiju.
Vitamin A kojeg ima u grožðu štiti sluzokožu, a vitamin C jača zidove krvnih sudova i prirodnu odbranu organizma; dok je vitamin B6 iz grožða, presudan za rad nervnog sistema.



Komentari