Vaskrs je najveći hrišćanski praznik koji označava Hristovu pobedu nad smrću.


Na uskršnje jutro se u hramu skidaju dveri, čime se pokazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio smrt i otvorio rajska vrata.
Kod pravoslavnih vernika je običaj da se posti najduži i najstroži post koji traje sedam nedelja ili 40 dana, po uzoru na Hrista koji je 40 dana postio na Gori iskušenja.
Za taj praznik farbaju se jaja i to najčešće u crvenu boju, koja simbolizuje prolivenu, nevinu Hristovu krv.
Jaja se farbaju na Veliki petak (mada ima običaja da se jaja farbaju na Veliki četvrak, a negde na Veliku subotu).
Domaćice se prekrste i pomole Bogu, pre nego što počnu bojenje jaja. Obično se u posudu za bojenje pored obične vode doda i malo osvećene vodice koju je sveštenik osvetio u toku uskršnjeg posta.
Na uskršnje jutro ukućani bi se omrsili prvo crvenim jajetom, posle dugog strogog posta, kako bi bili zdravi čitave godine.
Običaj je i darivanje jajima. Tokom bojenja treba prvo ofarbano jaje ostaviti i ono se zove čuvar, stražar, strašnik ili čuvarkuća. Narod mu pripisuje magijske moći. Veruje se da ono svim ukućanima čuva zdravlje. Treba ga obavezno čuvati pored slavske ikone do sledećeg Vaskrsa. Prema narodnom verovanju to jaje izaziva srah meću demonima i tera ih dalje od porodice; Posuda u kojoj se čuva jaje je najčešće u obliku kuće i naziva se takođe čuvarkućom.
Prilikom farbanja jaja, osoba koja farba jaja, nameni po jedno jaje ukućanima, ali i jaja koja će darivati prijateljima i gostima.
Ponegde se prave posebni obredni hlebovi ili pogačice na koje se stavljaju jaja i tako se ispeku, pa se dele svima koji dođu da čestitaju praznik.




Komentari