Makrobiotika je način života i ishrane čiji koreni počivaju na principu jina i janga.Ovaj princip se u makrobiotici odnosi i na hranu, što znači da
obe energije (jina i janga) treba da budu jednako zastupljene u ishrani, na različite načine (vrste namirnica, boje, oblici i načini sečenja).

Ishrana se u makrobiotici smatra važnim aspektom života koji utiče ne samo na raspoloženje i zdravlje, već i na međuljudske odnose i, šire, na mir u svetu. Ovo se objašnjava time što makrobiotička ishrana utiče na stvaranje mirne energije u organizmu, a samim tim i na harmoničnije međuljudske odnose.

Reč makrobiotika se prvi put sreće kod oca zapadne medicine, Hipokrata, koji je koristio za opis zdravlja i dugovečnosti.
U severnu Ameriku doneo je Japanac Zorž Osava , kasnih pedesetih godina prošlog stoleća.On je principe jina i janga preneo na ishranu. Prema
Osavinom učenju, suština makrobiotike počiva na što većem procentu prirodnih žitarica u ishrani. Mičio Kuši, Osavin učenik i naslednik, modernizovao je makrobiotički način ishrane i prilagodio ga zapadnom načinu života.

Suština makrobiotičkog načina života i ishrane odnosi se na izbegavanje esktrema, kako u životu, tako i u ishrani. U okviru makrobiotičkog načina ishrane, sve namirnice se dele na jin i jang. Stabilna ravnoteža i dobro zdravije mogu se ostvariti unošenjem umereno jin i jang namirnica.
Makrobiotika pridaje veliki značaj prirodnim namirnicama (po mogućstvu organski gajenim), kao i njihovom što prirodnijem pripremanju.

Standardna makrobiotička ishrana

Standardna makrobiotička ishrana stvorena je na osnovu posmatranja klimatskih uslova, evolutivnog razvoja i fizioloških osobina čoveka. U takvoj ishrani, osnovu čine sledeće grupe namirnica:
1. Žitarice i proizvodi od celovitih žitarica čine 50% svakodnevne ishrane
2. Povrće 30%
3. Mahunarke 10%
4. Alge 5%
5. Salate 5% svakodnevne ishrane
Namirnice koje dopunjuju navedene grupe jesu voće, riba, semenke i orašasti plodovi, deserti,napitci i začini.

Izrazito jang namirnice (ne koriste se u makrobiotičkom načinu ishrane)
Rafinisana so, jaja, meso, tvrdi sirevi, živina, rakovi i školjke, plava riba

Izrazito jin namirnice (ne koriste se u makrobiotićkom načinu ishrane)
Beli pirinač i belo brašno, zamrznuta i ušećerena hrana, tropsko voće i povrće, krompir, paradajz, paprika, patlidžan, mleko, jogurt, sladoled,
rafinisana ulja, začini (biber, kari, muškatni oraščić itd.), aromatizovani i stimulativni napici (kafa, jaki čajevi i sl.), šećer, med, rafinisani zasladjivači, alkohol, hrana koja sadrži hemikalije (konzervanse, pesticide), veštački zasladjivači, narkotici (marihuana, kokain, s nekim izuzecima), farmaceutski proizvodi (sedativi, antibiotici).

Uravnotežene namirnice (koriste se u makrobiotičkom načinu ishrane)
Nerafinisana morska so, miso, tamari, soju, gomašio, umeboši šljive, bela riba, morske alge, celovite žitarice, mahunarke i proizvodi od mahunarki, korenasto, glavičasto i lisnato povrće, semenke i orašasti plodovi, voće iz umerenog klimatskog područja, nearomatski i nestimulativni napici, izvorska voda, nerafinisana ulja od semenki i povrća, pirinčani slad, ječmeni slad.

Makrobiotička ishrana nudi odgovore svima koji tragaju za kvalitetnim i srećnim životom bez brojanja kalorija i opterećenja.Makrobiotičkim načinom ishrane postaćete vitalniji, vedriji i smireniji. Ako usvojite makrobiotičku filozofiju i ishranu manje ćete biti bolesni i loše rasploženi, živećete u skladu sa prirodom, jer u makrobiotici ne postoje zabrane, ne postoji ništa što se slepo mora izvršavati, makrobiotika ništa ne zabranjuje, već samo daje preporuke.

Komentari